O PARKOVIMA

Ovisno o objektu uz koji su smješteni parkovi mogu biti:

gradski parkovi

parkovi uz liječilišne komplekse

sportski parkovi

školski parkovi ili vrtovi

memorijalni parkovi

parkovi uz domove za ljude kojima je potrebna posebna skrb

edukativni parkovi (poput botaničkog)

i drugi

 

             parkovi za slijepe osobe


parkovi za osobe sa poteškoćama u kretanju

terapeutski parkovi

parkovi uz dječja igrališta

i drugi


DJEČJA IGRALIŠTA- MJESTA BEZBRIŽNOG DJETINJSTVA

- uređena dječja igrališta su mjesta na kojima se djeca mogu bezbrižno igrati, uređena prema uzrastu, te sa svim pratećim elementima




skica & foto: M.B.


AKTUALNO :

PTICE I PARKOVI


Parkovi, ali i privatni vrtovi mogu biti važna mjesta očuvanja biološke raznolikosti u urbanim sredinama, mjesta za život ptica koje nam oplemenjuju boravak i odmor u parku svojim pjevom, bojama, a i čuvarice su ekološke ravnoteže...Pritom je važno slijedeće:

1)Prilikom uređenja parkova i vrtova potrebno je voditi računa da budu zastupljeni svi slojevi vegetacije, od višeg drveća preko grmlja do nižeg zeljastog bilja jer se na taj način zadovoljavaju potrebe za gnježđenjem i hranjenjem svih vrsta ptica, iako se ipak u gradskim sredinama ne mogu očekivati ptice koje gnijezde na tlu zbog velikog broja predatora poput kućnih mačaka i pasa. Sadnja grmlja privući će ptice poput slavuja, crvendaća i crnokape grmuše. Ukoliko je to moguće, na mjestima gdje ne predstavljaju opasnost, poželjno je ostavljati stara stabla i suhe grane jer se u njima gnijezde i kukcima hrane ptice dupljašice poput djetlića i plavetne sjenice.


2)Preporučuje se odabir autohtonih vrsta bilja, a poseban je naglasak na vazdazelenoj vegetaciji (čempres, bor) jer ona predstavlja zimi sklonište i povoljna je za gnježđenje. Sađenjem bora i čempresa privući će se žutarica, kos i zelendur. Također, preporučuje se sadnja biljaka koje daju plodove za hranu poput bršljana i tetivike.


3)Tlo je u parkovima često loše kvalitete zbog uklanjanja otpalog lišća i pokošene trave te se na taj način onemogućuje vraćanje hranjivih tvari razgradnjom u tlo i smanjuje se broj kukaca kojima se ptice hrane. Stoga je preporučljivo puštati otpali listinac ispod stabala.


4)Kod kreiranja rasporeda staza u parkovima poželjno je da neka mjesta u parku budu manje posjećena kako bi se mogle gnijezditi ptice osjetljive na uznemiravanje poput rusog svračka i strnadice.


5)Ptice otvorenih staništa privući će otvoreni dijelovi u parku ili vrtu gdje je poželjno travnjake kombinirati s kamenjarama s posađenim niskim biljem.


6)Park ili vrt poželjno je izolirati od okoline živicom ili zidom kako bi se smanjila buka koja dolazi s ulice ili ceste i uznemiruje ptice


7)Za izvođenja radova u parku ili vrtu poželjno je birati zimske mjesece kada se ptice ne gnijezde, a i biljke tada najbolje podnose orezivanje.


8)Za hranjenje ptica potrebno je izbjegavati stari kruh jer njega jedu samo golubovi i vrapci kojih u gradskim sredinama ionako ima previše, već bi se trebala koristiti hrana za divlje ptice koja se može nabaviti u zoo trgovinama.


9)Kućice za ptice predstavljaju zamjenski element za suha stabla u parkovima za ptice koje se gnijezde u dupljama. Trebalo bi ih postaviti tako da budu nedostupne za mačke, a isto tako pripaziti na dimenzije i promjer otvora kućice. Tako će u kućici otvora promjera 29-30 mm gnijezdo sviti sjenica, dok će sivi ćuk izabrati promjer otvora od 7-8 cm.


10)Vrste ptica koje gnijezde na građevinama danas su jako ugrožene zbog izgleda današnjih zgrada, no postavljanjem kućice za ptice pod strehu krova mogu se spasiti sivi ćuk, čavka, modrokos i bijela pastirica. Na sjeveru Europe ovo je vrlo popularno pa ljudi znaju imati i čitave kolonije, primjerice, čiopa na svojoj kući.


s tribine "Upravljanje populacijama ptica u gradskim parkovima i zelenim površinama"



 


 















foto: slavuj (Luscinia megarhynchos) , wikipedia

 

Gradovi su mjesta u kojima je pri uređenju i odabiru materijala potrebno poznavati klimu, osobitosti prostora, i vrste otporne na zagađenje. 

Danas svi moderniji gradovi teže biti ekološki habitati.   

Ekološki pristup uređenja danas znači i brigu o zdravlju čovjeka i Zemlje, ali i štedi energiju grada i njegovih stanovnika/stanovnica.

 PROJEKTI

Idejni projekt pripreman za natječaj uređenja  Memorijalnog parka "Vodotoranj, Vukovar "



 Idejno rješenje s pristupnom rampom za osobe s invaliditetom i dječjim igralištem za gradski kutni prostor, studentski rad, izradila: Marina Butorac, ručni rad, tehnika: rapidograf

 

Uređenje kutnog gradskog prostora,  crtež u tehnici rapidograf: pogled, ručni rad, studentski rad

 skice, fotografije, tekstovi  i crteži: autorica: Marina Butorac

Materijali se mogu koristiti uz naznaku autorstva i izvora, idejna rješenja u dogovoru s autoricom